Sigurnost u padobranstvu 2025 - Izvještaj za 2025.g.

Najnoviji ISC Safety Report donosi podatke iz 44 države i ponovno pokazuje da najveći sigurnosni izazov u modernom padobranstvu više nije sama oprema, već odluke, upravljanje padobranom, slijetanje i ljudska pogreška.

International Skydiving Commission (ISC) pri Fédération Aéronautique Internationale (FAI) objavio je Safety Survey Report za 2025. godinu, 38. izdanje godišnjeg izvještaja kojim se prate sigurnost, trendovi i uzroci nesreća u svjetskom padobranstvu.

Na upitnik je odgovorilo 47 od približno 74 kontaktirane države, odnosno 63,5 posto, dok su konkretni podaci o padobranskim aktivnostima zaprimljeni iz 44 države. Zbog različitog sastava država koje odgovaraju iz godine u godinu, ISC posebno upozorava da jednostavna usporedba pojedinih godina nije uvijek statistički potpuno opravdana.

Unatoč tom ograničenju, količina prikupljenih podataka daje vrlo dobru sliku glavnih sigurnosnih trendova u suvremenom padobranstvu.

Više od sedam milijuna skokova tijekom 2025.

Prema dostavljenim podacima, tijekom 2025. godine evidentirano je ukupno 7.064.092 padobranska skoka, uključujući tandem skokove, te 1.161.656 skakača i tandem putnika.

U istom razdoblju zabilježena su 43 smrtna slučaja povezana s padobranskim nesrećama. Na temelju ukupnog broja prijavljenih skokova ISC navodi statistički omjer od približno jednog smrtnog slučaja na 164.281 skok, odnosno jednog na 27.015 evidentiranih skakača. ISC pritom ponovno upozorava da na ove omjere snažno utječe koje su države određene godine dostavile podatke.

Broj sam po sebi, međutim, govori samo dio priče. Mnogo zanimljivije postaje kada se pogleda tko je stradao i u kojoj fazi skoka.

Najviše smrtnih slučajeva među iskusnim padobrancima

Od 43 evidentirana smrtna slučaja, samo su tri bila među studentima, odnosno 7 posto ukupnog broja. Sedam slučajeva, odnosno 16 posto, odnosilo se na skakače srednje razine iskustva, dok su čak 33 slučaja, odnosno 77 posto, bila među iskusnim padobrancima.

U ISC prezentaciji studenti su svrstani u kategoriju s 0–25 padobranskih skokova, intermediate skakači u kategoriju s 26–250 skokova, a expert kategorija obuhvaća padobrance s 251 ili više skokova.

To naravno ne znači da je iskusni padobranac statistički nužno ugroženiji od početnika. Iskusni skakači rade daleko veći broj skokova, češće sudjeluju u naprednijim disciplinama i nerijetko koriste manje i brže padobrane.

Ipak, rezultat ponovno ruši čestu predodžbu da se ozbiljne nesreće primarno događaju studentima koji još ne znaju što rade. Velik dio najtežih nesreća događa se padobrancima koji imaju dovoljno iskustva da samostalno donose odluke — a ponekad upravo te odluke postaju ključni problem.

Najkritičniji dio skoka? Upravljanje padobranom i slijetanje

Možda najvažniji podatak cijelog izvještaja odnosi se na nesreće nakon otvaranja padobrana.

Najveća pojedinačna kategorija u 2025. bila su namjerno brza slijetanja, s osam smrtnih slučajeva ili 18,6 posto ukupnog broja. Slijede ostale pogreške pri slijetanju sa šest slučajeva te sudari padobranaca pod otvorenim padobranima, također sa šest slučajeva. Četiri smrtna slučaja posljedica su sudara u slobodnom padu.

ISC posebno izdvaja da je ukupno 14 od 43 smrtna slučaja, odnosno približno trećina svih slučajeva, povezano s upravljanjem padobranom i slijetanjem. U zaključku izvještaja zato se izričito naglašava da vještine upravljanja padobranom i slijetanja moraju imati istaknuto mjesto u sigurnosnoj obuci.

Ovo je važna poruka za cijelu padobransku zajednicu. Moderni ram-air padobrani mogu imati vrlo visoke performanse, a posljednjih desetljeća značajno su se razvili canopy piloting i high-performance landing tehnike. Međutim, upravo povećanje performansi povećava i posljedice pogrešne procjene visine, brzine, smjera ili putanje.

Drugim riječima, uspješno otvaranje padobrana još uvijek ne znači da je skok završen.

U 35 posto smrtnih slučajeva glavni padobran bio je uspješno otvoren

Još upečatljiviji podatak jest da se 15 od ukupno 43 smrtna slučaja, odnosno 35 posto, dogodilo nakon uspješnog otvaranja glavnog padobrana.

Još šira analiza pokazuje da je u 34 slučaja, odnosno 79 posto, padobranac u trenutku događaja imao najmanje jedan funkcionalan padobran.

To možda najbolje ilustrira koliko se profil rizika u suvremenom padobranstvu promijenio. Povijesno gledano, velik dio razvoja sigurnosti bio je usmjeren prema pouzdanijim glavnim i rezervnim padobranima, boljim sustavima veza, AAD uređajima i drugim tehničkim rješenjima.

Danas je padobranska oprema iznimno pouzdana, ali dobra oprema sama po sebi ne može kompenzirati lošu odluku.

Ljudska pogreška faktor u približno 77 posto slučajeva

ISC procjenjuje da je u 33 od 43 smrtna slučaja, odnosno približno 77 posto, ljudska pogreška mogla biti jedan od ključnih faktora.

U pojedinim slučajevima nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li ljudska pogreška bila prisutna, dok je kod drugih jasno da nije. Ipak, vrlo visok udio slučajeva povezanih s ljudskim faktorom ponavlja se već godinama. Upravo zato ISC naglašava potrebu za kontinuiranim ponavljanjem sigurnosnih procedura, treniranjem i coachingom i nakon završetka osnovne padobranske obuke.

To je možda i najvažnija poruka Safety Reporta 2025.

Napredak tehnologije može smanjiti određene vrste nesreća, ali disciplina, procjena rizika, donošenje odluka, svijest o prometu pod otvorenim padobranima i pravilno reagiranje u izvanrednim situacijama ostaju odgovornost samog skakača.

AAD i RSL danas su standard, a ne iznimka

Izvještaj potvrđuje nastavak široke primjene automatskih aktivacijskih uređaja — AAD-a.

Od 42 države koje su odgovorile na pitanje o njihovoj upotrebi, u 21 državi AAD koriste svi padobranci bez obzira na razinu iskustva. U 39 država svi studenti koriste AAD, u 34 države svi intermediate skakači, a u 23 države svi skakači iz expert kategorije.

Tijekom 2025. prijavljena su 53 slučaja u kojima se aktivacija AAD-a smatra spašavanjem života padobranca. ISC navodi da je broj usporediv s prethodnim godinama te široku primjenu AAD-a smatra jednim od važnih faktora koji su pridonijeli smanjenju broja smrtnih slučajeva kroz vrijeme.

Raste i uporaba RSL-a. Kod studentske populacije potpuna uporaba RSL-a prijavljena je u 40 od 44 države koje su odgovorile na to pitanje, odnosno u 91 posto njih. ISC općenito zaključuje da se uporaba RSL-a povećava i među iskusnijim skakačima.

AFF nastavlja preuzimati primat u početnoj obuci

Zanimljiv je i podatak o metodama kojima novi padobranci rade prve samostalne skokove.

Prema podacima 43 države, AFF se za prve skokove koristi gotovo tri puta češće od Static Line/IAD metoda — omjer je 2,96 prema 1. Istodobno su 33 države navele tandem kao jedan od načina upoznavanja novih ljudi s padobranstvom.

Još jedan pokazatelj tehnološkog razvoja sporta jest činjenica da je u 34 od 41 države koje su odgovorile na pitanje o studentskoj opremi, odnosno u 88 posto njih, svaki prvi skok izveden s ram-air glavnim i ram-air rezervnim padobranom.

Okrugli padobrani danas su u početnoj obuci prisutni tek u vrlo malom postotku.

Više od milijun tandem skokova

Tandem padobranstvo čini značajan dio ukupne svjetske padobranske aktivnosti. Tijekom 2025. prijavljeno je 1.056.277 tandem skokova, što predstavlja približno 15 posto svih evidentiranih skokova.

U tandem operacijama evidentirana su dva smrtna slučaja — jedan tandem putnik i jedan tandem instruktor. Jedini smrtni slučaj osobe na prvom skoku tijekom 2025. također je bio tandem putnik.

Gledano u odnosu na više od milijun izvedenih tandem skokova, riječ je o vrlo malom udjelu, iako svaki pojedinačni slučaj ostaje predmet ozbiljne sigurnosne analize.

Dugoročni trend pokazuje velik napredak

ISC u izvještaju posebno analizira dugoročne podatke koji se sustavno prikupljaju već 63 godine. Takvi podaci važniji su od usporedbe samo dvije susjedne godine jer eliminiraju dio statističkog šuma i promjene u uzorku država koje odgovaraju na godišnje istraživanje.

Za 63-godišnje razdoblje agregirani omjer iz te dugoročne studije iznosi približno jedan smrtni slučaj na 81.340 skokova. U izvještaju se naglašava da su rezultati u ranijim desetljećima bili znatno lošiji te da se kroz razvoj znanja, obuke, konstrukcije padobranske opreme i sigurnosnih uređaja stopa smrtnih slučajeva značajno poboljšavala.

To je možda najbolji odgovor na pitanje je li padobranstvo danas sigurnije nego prije nekoliko desetljeća: da, značajno je sigurnije — ali nije i nikada neće biti sport bez rizika.

Tehnologija je napredovala. Sljedeći veliki korak je čovjek.

Safety Report 2025 ponovno pokazuje paradoks modernog padobranstva. Oprema nikada nije bila pouzdanija. AAD i RSL nikada nisu bili rašireniji. Sustavi obuke su razvijeniji, padobrani sofisticiraniji, a količina dostupnog znanja veća nego ikada.

Ipak, dominantan faktor u najtežim nesrećama ostaje isti: čovjek.

Brzi padobrani, agresivna slijetanja, pogrešna procjena, sudari padobranaca pod otvorenim padobranima i druge pogrešne odluke čine značajan dio najtežih događaja. Činjenica da se trećina svih smrtnih slučajeva dogodila tijekom upravljanja padobranom i slijetanja jasno pokazuje gdje bi značajan dio budućeg sigurnosnog rada trebao biti usmjeren.

ISC zato zaključuje da se sigurnost najbolje razvija upravo na dropzoneu — kontinuiranim treningom, ponavljanjem procedura i stvaranjem sigurnosne kulture od prvog studentskog skoka pa sve do najiskusnijih padobranaca.

Padobran se može otvoriti potpuno ispravno. Oprema može funkcionirati točno kako je projektirana. A skok i dalje nije gotov.

To je vjerojatno najvažnija lekcija koju nam donosi ISC Safety Report za 2025. godinu.